Iha O Neon

Iha O Neon

This page is dedicated to sharing information about mental health, mostly in Tetun language, with my

11/09/2022

Horseik, 10 Setembru 2022, mundo selebra LORON INTERNASIONÁL PREVENSAUN SUISIDIU. Iha ita nia rain, tuir informasaun, kazu suisídiu hamutuk 50 akontese iha tinan 2021. Iha tinan 2022 kazu suisídiu ne’ebé konfirmadu/hatene to’o ohin loron (bazeia ba informasaun espalla iha sosial média) hamutuk na’in 10+ ona. Kada tinan HNGV mós rejistu kazu ema koko atu hakotu vida rasik (su***de attempt) hamutuk 20+.

Triste tebes katak asuntu hanesan ne’e lahetan atensaun másimu husi entidade relevante – nein iha selebrasaun ki’ikoan ida atu ko’alia kona-ba Prevensaun Suisídiu. Tanba sá? Maluk sira, MAI ITA PREVENE SUISÍDIU. MAI ITA KO’ALIA KONA-BA SAÚDE MENTÁL.

Iha ne’e ha’u hakarak fahe tips oituan kona-ba oinsá ita bele prevene suisídiu se ita iha prokupasaun ruma ho ita nia belun balun nia kondisaun psikolojia.

12/07/2022

Bainhira o haksolok ho saida mak o iha, o sei la iha tempu atu ko'alia at ema seluk.

22/06/2022

Baihira ita moris no boot mai, sosiedade obriga ita atu sai tipu feto ka mane hanesan ida ne’e ka ne’eba. Pergunta lolós mak: ‘ita hakarak sai ema ida hanesan ne’ebé?'

Foka ita nia enerjia ba saida mak halo ita nia an kontente.

16/05/2022

Ita nia nanál la iha ruin maibé nia iha forsa natoon atu hakanek ema seluk nia fuan. Kuidadu ho lia-fuan ne’ebé ita ko’alia sai.

Indikadores Bo’ot Depressaun Ne’ebe Esperiensia Husi Mane 25/04/2022

Rekoñese katak ita presiza tulun husi ema seluk la signifika kataj ita fraku

Indikadores Bo’ot Depressaun Ne’ebe Esperiensia Husi Mane *Artigu ida ne’e ha’u adapta husi artigu orijinal ida ne’ebe publika iha Ingles. Depois de lee artigu badak ida ne’e, hau rekuinese katak iha informasaun barak iha ne’…

31/12/2021
Timeline photos 10/11/2021

Saida mak suisídiu? Bainhira ita rona ema ida (koko atu) hakotu sira nia vida rasik ita sempre husu “tanba sá?” – Maibé, dala barak resposta ne’ebé ita hetan la’os realidade husi saida mak ema refere hasoru. Suisídiu hanesan sintoma ida husi problema saúde mental ne’ebé sériu. Iha maneira barak ita bele halo atu suporta ita nia maluk ne’ebé hanoin atu komete suisídiu. Atu hatene di’ak liu tan kona-ba saida mak suisídiu no oinsá ita bele prevene, keta haluha rona ami iha Radio Liberdade iha loron 16 Novembru 2021, oras tuku 04 - 5:30 lokraik.

Hamutuk ita prevene suisídiu. Mai Ita Ko’alia kona-ba saúde Mental.

Patriarchy: is it a blessing or a curse? The life of my ultimate hero 23/09/2021

"...despite all the difficulties in this challenging world, he did his work well – he was a great father."

Patriarchy: is it a blessing or a curse? The life of my ultimate hero Patriarchy is a social system which promotes ideas and practices where, in most cases, people perceive men to be strong protectors and providers, while women as weak and dependent and, therefore, m…

Vítima Asaltu Seksuál: Trauma No Dezafiu Asesu Ba Justisa 14/07/2021

Timor oan iha ema diak no matenek barak tebes. Ha’u fiar ita bele halo mudansa. Hamutuk ita bele ha-fásil vítima sira nia esforsu atu asesu ba justisa iha ita nia sosiedade.

Vítima Asaltu Seksuál: Trauma No Dezafiu Asesu Ba Justisa Vítima asaltu seksuál sira dala barak nonook no la ko’alia sai sira nia esperiensia tanba hetan amesa husi ema ne’ebé halo asaltu ba sira. Image Source: Google Image. Iha blog ida ne’e …

18/05/2021

Se nia opiniaun mak importante tebes mai ita? 🤔

10/05/2021

Saida mak ita halo atu kuida ita nia sa saúde mental? dalan ida mak liu husi kuidadu ita nia an.

05/05/2021

Importante tebes atu rekuiñese saida mak ita sente no ko’alia sai tiha…

29/04/2021

Maluk sira, se karik ami organiza atividade ‘Dada Lia’ virtual ho maun Alau ‘Kay-Wai’ oras ida kada semana, imi interese atu halo diskusaun sobre tópiku saida? Tópiku hirak ne’ebé imi sujere tenke iha relasaun ho área psikolojia (ka saúde mental).

Favór fahe imi nia hanoin iha kraik, Ami hein!

11/04/2021

(Hafoin inundasaun ne’ebé akontese semana kotuk) ha’u konsiente katak bainhira udan monu-rai, ita barak sente tauk oituan. Koko hakalma ita nia an ho tips badak tuir mai ne’e:

• Foka ita nia atensaun ba oinsá ita dada-iis; koko regula/jere iis ne’ebé ita dada tama no hasai

• Rekuiñese katak ita tauk ka komesa sente nakdedar bainhira udan (dehan sai saida mak ita sente ne’e ba ita nia an ka ba ema ne’ebé besik ita)

• Koko rona tiha múzika ruma (ka halo atividade seluk) atu ‘gangu’ tiha ita nia hanoin

• Koko foka fali ita nia atensaun ba situasaun hirak ne’ebé ita bele kontrola (udan ne’e buat ida ne’ebé ita labele kontrola ida)

• Koko komu ita nia liman, kabaas ka parte isin lolon balun atu halo ita sente kalma

09/04/2021

‘Bainhira ita ajuda ema seluk, ita mós ajuda hela ita nia an’

04/04/2021

“Se karik imi haree imi nia maluk ruma komesa sente tauk no pániku bainhira rona udan hahú tau, favór kaer metin sira nia liman no hateke ba sira nia matan. Ajuda sira atu regula sira nia ís (fó hanoin atu dada ís tama no sai ho kalma). Ajuda sira atu buka fatin no tempu ki’ikoan ruma hodi sente seguru fali. Ita-ema reziliente tebes atu hasoru dezafiu hirak ne’e maibé dala ruma ita presija deit ema ida atu ajuda kaer ita nia liman no halo ita sente seguru fali.” ~ Testu orijinál husi manna Loyda.

31/03/2021

Durante serka sanitária ida ne’e, maneja ita nia emosaun atu ita nia família sei kontente no saudavel.

27/03/2021

Mai ita hotu kuida ita nia Saude Mental

23/03/2021

**UPDATE II**
Tanba ami hetan difikuldade atu uza liga Zoom ba FB live uza link ida anterior, entaun ami iha fali link foun ba Zoom nian: https://us02web.zoom.us/j/88232813495 ka bele uza ID meeting: 882 3281 3495

**********************************************

*UPDATE*
Ami mos kria pajina ba Facebook live nian, se karik ita-boot sira prefere atu atende liu husi FB deit, envesde Zoom. Nia link mak nee: https://fb.me/e/WTNEpR2i
************************************************

Interese atu hatene liu tan kona-ba:

Saida mak SAÚDE MENTAL, Tanba sá mak hatudu LARAN DI’AK ba ita nia an no ema seluk ne’e IMPORTANTE, no oinsá mak ita bele kuida ita nia saúde mental? KUIDADU ITA NIA SAÚDE MENTAL iha tempu difísil ida ne’e.

Keta haluha partisipa iha DISKUSAUN MAKLOKEK, ba ema hotu ne'ebé interese, husi zoom iha https://us02web.zoom.us/j/88232813495

21/03/2021

Iha tempu inserteza hanesan agora, ita lahatene sa'ida mai sei akontese aban, bairua, semana oin ka fulan oin. Situasaun hanesan ne'e bele hamosu reasaun emosaun oioin... ne'e normál! Maibé, ita bele Kontrola ita nia Hanoin/Reasaun hirak ne'e.
Maluk sira, ita hotu hamutuk iha situasaun ida ne'e...mai ita hotu hela metin iha uma atu halo kamaan servisu Pessoal Saúde sira nian.

Mahalo for designing this.

Prezensa Vitima Violasaun Sexual iha Tribunal: Hosi Sikun Psikolojia no Lei 18/03/2021

Prezensa Vitima Violasaun Sexual iha Tribunal: Hosi Sikun Psikolojia no Lei Diskusaun mundu virtual kontinua lao no mosu hanoin hosi anglu oioin relasiona ho vitima violasaun sexual iha Topu Honis. Neon Metin kontinua explora argumentu sira hosi sikun oioin hodi buka fo naroman ba hirak ne’ebe seidauk hetan. Neon Metin halo entrevista ho Psikologu Alau ‘Kay Wai’, no h...

16/03/2021

Ha’u hili sai ema ida hanesan ne’ebé iha situasaun relasiona ho Covid 19 ida ne’e?

p.s. Informasaun ida ne'e adopta husi rekursu unknown

10/03/2021

OINSÁ MAK ITA BELE MANAN FUNU HASORU COVID -19?

Ha’u nia post badak ida ne’e koko haree asuntu ne’e husi perspetiva psikolojia nian.

Ikus-ikus ne’e ha’u haree maluk barak lamenta/complain tebes katak ema barak la halo tuir regra EE nian. Ministériu da Saúde (MdS) no WHO sempre fo hanoin hela de’it ita atu “Fase liman ho bee no sabaun beibeik. Labele kaer matan, ibun no inus. Hakmatek iha uma. Uza maskra bainhira sai no mantein distansia maizumenus metro 1.5 ka liu husi ema seluk.” Maibé, tansá, infelizmente, mak ema barak seidauk halo tuir medida prevensaun hirak ne’ebé hato'o ona husi autoriade sira? Nia razaun ne’e simplés tebes - atu halo tuir regra hirak ne’e, signifika ita presiza MUDA ITA NIA HAHALOK.

Fundasaun baze ba mensajen husi MdS no WHO nian mak MUDANSA HAHALOK.

Oinsá atu muda hahalok ida? Atu muda hahalok ida, ne’e la’os fásil maibé nia mós la difísil ida. Ita (nu’udar autoridade no komunidade) presija komprende didi’ak prinsípiu husi mudansa hahalok ema nian. Ema (umanu) ne’e kriatura ida ne’ebé komplexu no úniku tebes. Prinsípiu importante hirak ne'ebé ita presija tebes konsidera bainhira atu muda hahalok kada individu nian ka sosiedade ida nian mak:

1) Tenke KOMUNIKA RAZAUN POZITIVU ho klaru (no benefísiu di’ak ne’ebé ema ida sei hetan) kona-ba tansá hahalok ida presija atu muda (e.z., iha ne’e hanesan, fase liman ho bee no sabaun beibeik, labele kaer oin, uza maskra bainhira sai no mantein distansia maizumenus metro 1.5 ka liu husi ema seluk).

2) Ita ema (umanu) LA RESPONDE DI’AK BA MENSAJEN NEGATIVU ka mensajen ne’ebé uja hodi hata’uk ema (ho intensaun atu muda ema nia hahalok). E.z., maluk sira sempre haree mensajen kona-ba Labele Fuma Sigaru. Iha sigaru kulit ita haree foto ema ibun kanek, fuan metan, etc tanba fuma sigaru. Maibé tanba sá ema kontinua fuma? razaun tanba Ita ema (umanu) nia kakutak la responde di’ak ba mensajen negativu. Ita ema, naturalmente, la hakarak atu rona mensajen negativu. Estudu barak hatudu ka prova tiha ona ida ne’e!

3) Presija IHA KONSEKUENSIA LADI’AK (ka kastigu) iha tempu bainhira ema ida kontra regra foun ne’ebé implementa ona. Kastigu bele mai ho forma oioin, e.z., selu osan, bomba rai, etc. Konsekuensia ida ne’e tenke komunika ho klaru kedas iha inísiu implementasaun regra foun ida No presiza implementa ho sériu.

4) APRESIA MUDANSA POSITIVU. Atu muda hahalok ida, ema ne’e presija halo esforsu tomak atu la halo tuir hahalok tuan sira. Bainhira ema ida koko ona atu hatudu hahalok foun, maske ki'ikoan, autoridade TENKE fó apresiasaun ka prezente ruma (bele ho liafuan positivu balun, etc). Ida ne'e ajuda no motiva tebes ema ida atu kontinua halo tuir nafatin hahalok foun no koko atu haluha hahalok tuan sira.

5) KONSISTENSIA. Prinsípiu ikus liu no Importante tebes (no ida ne’e mak difikuldade boot ne’ebé Timor sempre hasoru). Dalabarak ita la iha konsistensia. E.z. iha inísiu implementasaun EE (iha tinan kotuk), ita nia Enforsadór Lei barak kontrola movimentu populasaun kapás tebes. Sira bandu ema na’in rua iha motor ida, sira bandu no kastigu bainhira haree ema barak hamutuk iha kareta ida nia laran (hau haree ema balun ita nia Enforsadór Lei sira haruka tun tiha husi kareta la iha espasu natoon ba pasajeiru sira), etc… maibe ikus mai, ita bele haree katak ema balun sei tula maluk barak nafatin iha kareta ida nia laran no labele iha distansia fíziku metru 1,5 ka liu, nst. Se ita la iha konsistensia, susar tebes atu ita bele muda hahalok ida.

Atu muda hahalok ema ka sosiedade ida nian, ita presija tebes atu komprende oinsá ita ema nia hahalok ne’e forma ka dezenvolve. Se ita la komprende no la involve prinsípiu hirak ne’e iha ita nia implementasaun ba iha regra foun ruma, ita sei iha difikuldade boot atu muda (sosiedade nia) hahalok.

Maluk Timor oan sira hotu, Se ita bele muda ita nia hahalok, ita sei ajuda tebes atu hakmaan ita nia frontliners (ema sira ne’ebé servisu iha liña oin, e.z., médiku, parteira/u, infermeira/u, cleaner, pesoal saúde sira, etc) sira nia servisu.
Ita bele manan funu hasoru inimigu invizível (ida ne’ebé ita labele haree) ida ne’e. Mai ita suporta malu atu habelar emosaun no informasaun ne'ebé positivu. ITA BELE MANAN.

09/03/2021

Situasaun Covid 19 ohin loron halo ema barak tauk no prokupa tebes. Maibé, kompara ho ema seluk, situasaun ida ne’e partikularmente difísil tebes ba maluk sira ne’ebé iha kondisaun Hipokondria (ema ne’ebé iha ta’uk maka’as no beibeik atu hetan moras) no Ansiedade (ema ne’ebé prokupa no tauk tebes katak buat ruma ladiak sei akontese ba sira ka ba ema ne'ebé sira hadomi).

Mai ita nafatin suporta no hatudu laran-diak ba malu

Pandemia Coronavirus: Oinsá Kuidadu Ita Nia Saúde Mental 08/03/2021

Ho progresu situasaun Covid 19 ohin loron nian, keta haluha mós atu kuidadu ita nia saúde mental hanesan ita ita kuidadu ita nia saúde fíziku.

Pandemia Coronavirus: Oinsá Kuidadu Ita Nia Saúde Mental Nu’udar umanu, naturalmente, ita la gosta moris iha situasaun inserteza nia laran. Ita hakarak moris iha ambiente ida ne’ebé ita bele iha kontrola ou pelumenus hatene sa’ida mak sei akontese. Bainh…

Pedofilia No Sira Nia Hahalok 26/02/2021

"Labarik sira husi família ki’ak, labarik oan ki’ak sira, no labarik hirak ne’ebé laduun hetan atensaun husi inan/aman iha pozisaun ne’ebé fásil tebes atu pedofilia sira aproveita."

Pedofilia No Sira Nia Hahalok Saida mak pedofilia? Pedofilia mak ema ida ne’ebé iha interese sexuál maka’as tebes ba labarik sira (iha liafuan seluk karik dehan – ema ne’e iha nafsu atu halo relasaun sexuál ho labarik sira) mai…

Timeline photos 21/02/2021

Keta haluha akompana kanal Radio Liberdade, tanba oras-oras tan Programa "IHA O NEON" ami sei koalia konaba oinsa kontrola ita nia hirus.

Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz 07/02/2021

Programa Iha O Neon, ohin lokraik, sei ko’alia kona-ba INTELIJÉNSIA.

Hakarak hatene klean kona-ba ligasaun entre INTELIJÉNSIA ho Saúde Mental? keta haluha rona tuku 5 – 6 otl.

p.s. bele rona live husi website nian

Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz Atu realiza kontribuisaun dezenvolvimentu no haberan ba nasaun Timor-Leste liuhusi liberdade informasaun, expresa hanoin nebe partisipativu iha sosiadade sivil atu partisipa aktivu iha prosesu hari’i prosperidade ba komunidade.

31/01/2021

Ami nia programa radio Iha O Neon ohin pasensia tenke kansela tanba asunsu pesoal balun ne'ebe labele husik liu.

Deskupa ba inkonviniente ida ne'e. Semana oin ami sei hamutuk nafatin ho imi hanesan baibain.

23/01/2021

Programa Iha O Neon, aban, sei ko’alia kona-ba Labarik Hiperativu sira. Hakarak hatene klean kona-ba tópiku ne’e? keta haluha rona tuku 5 – 6 otl.



p.s. programa aban ne'e sei la Live, sesaun ida ne'e ami grava tiha ona. Obrigado

11/01/2021

Labele kompara O nia an ho ema seluk... kompara O nia an ho O ida uluk, ho O nia an tinan hirak liu ba, no husu ba an rasik - "Mudansa saida mak ha'u halo ona iha ha'u nia moris?"

Timeline photos 06/01/2021

Programa radio Iha O Neon sei hahú fali semana oin, live, kada Domingo iha .

31/12/2020

Ksolok Tinan Foun ba imi hotu... espera tinan foun ida ne'e sei nakonu ho Domin, Damen, no Haksolok iha ita hotu nia moris. ❤

06/12/2020

Dala barak, bainhira la hasoru maluk ruma iha tempu naruk, ita barak sempre husu/dehan ba hirak ne'ebé seidauk iha parseira/u nune'e;
--> "O nian hira ona?"
--> "O nian mak ne'ebé?"
--> "Lais ona, selae orsida o katuas/ferik ona!"
--> (imi bele aumenta tan lista ne'e ba.)

Pergunta hirak ne'e nesesáriu ka lae?

PERGUNTA IMPORTANTE ida ne'ebé tuir lolós ita presija atu husu (se ita hanoin/care duni ba ema ne'e) mak:

● "O KONTENTI ka lae (ho o nia moris)?"

Lalika buka hatene ema nia vida se ita la care ba nia kontenti!

Timeline photos 03/12/2020

SAÚDE MENTAL no HAHALOK AGRESIVU? Impaktu okupasaun rai li’ur ba ita-nia hahalok.

Ha’u triste no laran moras bainhira haree atuasaun ne’ebé ita nia enforsadór lei sira halo ba maun ida ne’ebé sunu ai-han sesta-bázika iha Viquque (ha’u la iha intensaun atu defende maun ne’e nia hahalok). Hahalok ne’ebé maun ne’e no ita nia nia enforsadór lei sira hatudu iha koneksaun maka’as ho esperiensia ne’ebé (maioria) ita Timor oan hotu pasa hamutuk durante okupasuan Portugues, Japaun, no Indonesia. Oinsá?

Ita presiza atu rekuñese katak ema barak (liuliu mane sira) hatudu hahalok agresivu, kuaze lorloron. Okupasuan rai li'ur husik hela fitar iha ita-nia psikolojia, hanesan sosiedade, ne’ebé ita presiza tebes atu komprende no tau matan ba.

Durante okupasaun Portugues iha ita-nia rain, malae sira trata ita-nia bei-ala sira hanesan ema ne’ebé la iha valór. La iha autoridade ida mak investe sira-nia tempu atu rona ita-nia bei-ala sira nia hanoin. Timor oan barak iha altura ne’ebá aprende katak sira-nia lian la iha valór. Atu sai sidadaun ne’ebé di’ak (iha ita-nia rain rasik) sira tenke halo tuir de’it malae-mutin sira nia polítika. Sira selu impostu no mós halo servisu ba malae-mutin sira hanesan halo sira-nia uma, nst, ho gratuitu. Ema fuik, ema let (malae-mutin sira), mai ita-nia rain no sira mak tau fali lei no ukun ita nia bei-alan sira.

Durante Funu Mundiál daruak, Japaun mós okupa ita-nia rain. Iha tempu ne’ebá mós ema rai li’ur trata ita-nia bei-ala sira la ho respeitu. Ita-nia avo sira ema obriga atu halo estrada. Avo feto sira barak mós ema obriga sai atan seksuál ba militár Japonese sira. Saida mak ita-nia bei-ala sira ne’e aprende (psikolizikamente)? Involuntariamente sira aprende katak sira-nia moris la iha valór. Sira-nia lian, hanoin, la hetan importansia husi ema ruma no la iha autoridade ida mak fó atensaun tebes ba sira-nia nesesidade baziku sira.

Ikusliu ho okupasaun militar Indonézia. Ita barak moris no boot durante okupasaun refere. Iha tempu ne’ebá ita barak haree rasik ho matan (no mós rona) hahalok violentu ne’ebé sempre mosu. Lakleur ita haree no rona ema tiru malu, baku malu, oho, sunu uma no ema balun mós lakon. Durante okupasaun Indonesia, hahalok krimi (agresaun fíziku, oho no mós koalia kontra autoridade) hasoru ema militar Indonézia barak hetan reasaun di’ak husi komunidade (ne’ebé hakarak hetan ukun-an). Ita barak louva no apoiu ema hirak ne’ebé kontra governu Indonézia iha tempu ne’ebá.

Durante tempu okupasuan, hahalok agresivu sai hanesan maneira ida atu ita espresa ita nia frustrasaun no atu hato’o mensazen katak ita kontra tebes okupasaun. Kondisaun hanesan ne’e halo ita barak aprende katak hatudu aktu krimi ne’e hanesan dalan ida-ne’ebé ita bele uja atu halo ema seluk rona ita-nia lian no hatene ita-nia ezistensia.

Okupasaun rai li’ur iha ita-nia rain afeita ita-nia dezevolvimentu psikólojiku. Ita barak, infelizmente, internaliza ona fiar ida katak hatudu hahalok agresivu mak maneira diak atu ema seluk bele rona ita, hamtauk ita, no halo tuir ita. Hahalok ida-ne’e la’os de’it hatudu husi ema bain-bain maibé ita-nia enforsador lei balun mós hatudu maneria ne’ebé hanesan. Ita fó kulpa los ba sé? Ita rekoñese ka lae hahalok hirak ne’e hanesan problema ne’ebé presiza tebes atu tau matan ba? Atu prevene violénsia, no iha sustentabilidade ba tempu naruk, ita presija komprende hahalok ne’e nia abut husi ne’ebé no oinsa atu muda hahalok refere.

14/11/2020

Triste kahor ho hirus tebes ho múzika foun ne’ebe lansa husi artista Tmor-oan balun.

Tenke uja liafuan tolok no hatun feto-maluk Timor-oan sira atu halo ema hatene imi nia ezisténsia ka? IRÓNIKU TEBES!

Múzika foun ne’e nu’udar reflesaun ida husi Sistema Patriarkál ne’ebé fó vantajen barak liu ba mane sira. Sistema ida ne’ebé kria inbalansu iha pudér entre feto no mane, no ikus mai kontribui ba problema bazeia ba jéneru barak ne’ebé akontese iha ita nia sosiedade.

FAVÓR EDUKA IMI NIA AN antes lansa múzika ida. Favór uja imi nia talentu atu espalla buat ne'ebe pozitivu.

Ba sosiedade Timor, FAVÓR LABELE FO ESPASU BA MÚZIKA LA-EDUKATIVU SIRA HANESAN NE’E.

12/11/2020

VIVA Joven Asu-wa'in Timor oan. Obrigado barak ba imi nia sakrifisiu tomak... Tanba imi nia terus ohin loron ami bele hetan moris no Liberdade ida ne'e.

Ami nia Hakruuk no respeitu ba imi hotu! Obrigado wain.

📷husi maluk ida nia Facebook!

Website