Tihomir TV
Kroz edukativnih videa upoznajte sve ljepote naše Hrvatske, a i šire...
New video! 😎🎬
NEW VIDEO 😎
TIHOMIR TV - TRLJA KAMENJARKA (Official Educational Video) Follow Tihomir Gržinčićtihomir.insta@gma..." rel="ugc" target="_blank">https://instagram.com/tihomirgrzincic/https://twitter.com/tihomir06/Kontakt:tihomir.insta@gma...
[IZ MEDIJA]
🐟Inćuni u Jadranu su u prelovu, što znači da je masa izlovljenih inćuna veća od prirodnog prirasta, no unatoč prelovu, ova riblja vrsta u zadnje vrijeme pokazuje određene pozitivne pomake. Dobre brojke prate tunu, nakon kolapsa otprije desetak godina, sada se bilježi pozitivan prirast, a pozitivan trend bilježi i trlja.
➕Općenito se vidi blagi oporavak stanja većine koćarskih resursa i to poglavito kod onih vrsta čiji je životni ciklus vezan uz Jabučku kotlinu nakon proglašenja Zaštićenog ribolovnog područja u Jabučkoj kotlini
Što je sve rekao dr.sc. Nedo Vrgoč, znanstveni savjetnik iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu pročitajte u članku.
⬇️⬇️⬇️⬇️⬇️⬇️
https://gorgonija.com/2022/10/27/stanje-morskih-resursa/?fbclid=IwAR2Sm1cByVmx2tUYt7Rokaoii9Mz4zSxwTpScO4GyjoNHoVgsL6rgUn5IVc
🐚
ŠKOLJKA KAPICA PRUGASTA (lat. Acanthocardia tuberculata) Školjka kapica prugasta (Acanthocardia tuberculata Linné, 1758) ...
Prof. Dulčić: Rekao bih da je stanje dosta kritično Svjedočimo brojnim promjenama morskih sustava. Rekao bih da je stanje dosta kritično, barem što se tiče istočnog dijela Sredozemlja, događaju se nevjerojatne promjene u sastavu riblje populacije i broja vrsta. Mediteran je pod teškim pritiskom ribolovnog napora i turizma, i jedna je' vruća t...
Ove godine, u uvali Zaglav na jugu otoka Mljeta, uočili smo jednog od najinvazivnijih deseteronožnih rakova - lakonogog raka (Percnon gibbesi). Nalikuje našem račiću šuši (Pachygrapsus marmoratus) od kojeg se razlikuje po boji oklopa; lakonogi rak ima više boja.
Doseže veličinu od 3.7 cm, spolnu zrelost dostiže već s duljinom oklopa od 15-16 mm, a ženke inkubiraju jajašca (254 do 32000 jaja) 7-10 mjeseci. Obitava na kamenitim obalama do 2 m dubine, a prirodno je rasprostranjen na obalama Tihog i Atlantskog oceana. Ličinke su doputovale površinskim strujama te je u Sredozemlju prvi put uočen 1999. godine. Raširen je na području Baleara, Sicilije, Sardinije i Antalije u Turskoj gdje se pretpostavlja da se raširio rekreacijskim vozilima.
Hrani se detritusom, algom kaulerpom, malim račićima i mnogočetinašima. Podnosi temperaturu od 16 – 31 °C, ali preferira temperaturu od 21 – 26 °C. U Jadranskom moru zauzima stanište raku šuši i grmalju (Eriphia verrucosa).
Izvor slike: https://spain.inaturalist.org/taxa/61372-Percnon-gibbesi
NOVO! 🎬
https://youtu.be/0OhRph9k3Us
TIHOMIR TV - GLAVOČ BJELČIĆ (Official Educational Video) Tihomir Gržinčićhttps://instagram.com/tihomirgrz...
TIHOMIR TV - GAVUN (Official Educational Video) Tihomir Gržinčićhttps://instagram.com/tihomirgrzincic/https://twi...
Kako u moru razlikovati trlju blataricu i trlju kamenjarku.? 🤔
Po prvoj leđnoj peraji.
Trlja blatarica ima potpuno prozirnu prvu leđnu peraju, a trlja kamenjarka na prvoj leđnoj peraji ima bijele i crno-smeđe mrlje.
U podmorju Kukljice više je trlji blatarica, a manje kamenjarki.
Novi video 📸 Ostavite like, komentar i pretplatite se na youtube kanal ✅
https://youtu.be/sxt4jV-HMH8
TIHOMIR TV - ZMIJAČA (Official Educational Video) Tihomir Gržinčićhttps://instagram...
NEW VIDEO
https://youtu.be/ewILC2DCwH0
DIVLJE SVINJE NA OTOKU Foto & videozapisi: Tihomir Gržinčić |Video kreator: Marko Perković | ...
Pirka (Serranus scriba) je vrsta morske ribe iz porodice Serranidae, porodice poznate po tome da su dvospolci. Kod nas ima cijeli niz drugih naziva kao što su: perga, pirak, pjerka, špijun, burača, pisanica, perka, pjerga, kanj od s**e, likovac. Pirka je riba izduženog tijela i glave sa vrlo velikim ustima u kojima se nalaze šiljati zubi. Na tijelu ima pet - sedam okomitih šara smeđe-ljubičaste boje koje se izmjenjuju sa svijetlo smeđkastom pozadinom koja prema trbuhu ide u bjelkastu. Na sredini trbuha ima plavkastu mrlju. Glava je prekrivena nepravilnim crvenkasto-smeđim i crvenim šarama. Pirka je izrazit grabežljivac, a hrani se većinom manjim ribama i rakovima, ali će se zaletiti za svim što joj nalikuje na obrok. Naraste i do 36 cm, ali je većinom manja, i prosječna dužina je oko 25 cm. Maksimalna težina je 35 dag. Živi na dubini od jednog do 150 m, najčešće do 50 m, na svim vrstama terena, obavezno uz neku vrstu zaklona. Skriva se na kamenitim mjestima ili u dnu obraslom algama (najčešće posidonijom), gdje vreba plijen. Kraci hobotnice su prava poslastica za pirku, ali i činjenica da će pirka biti poslastica hobotnici ukoliko nije dovoljno brza. Pirka obitava na istočnom dijelu Atlantika. Rasprostranjena je po cijelom Mediteranu, uključujući i u Crnom moru.
Tihomir TV | PIRKA - "Kraci hobotnice su joj prava poslastica"
NEW VIDEO! 💥 Novi video je o ribi kojoj su kraci hobotnice prava poslastica...
https://youtu.be/f_mGSFpbCkM
Tihomir TV vam donosi kratki video o ribi koju još znamo nazivati perga ili pak špijun... Pirka (Serranus scriba) je vrsta morske ribe iz porodice Serranidae...
Tihomir TV | CRVENA ZVJEZDAČA - "Traže plijen pomoću osjetila"
Zvjezdače (Asteroidea) su razred pokretnih morskih životinja iz koljena bodljikaša sploštena tijela na kojemu se ističu krakovi. Ima pet relativno vitkih krakova oko malog središnjeg diska. Obično ima promjer do 20 cm, ali iznimno može doseći i do 30 cm. Svijetlo narančasto-crvene boje je i ima sapunastu površinsku strukturu. Zvjezdaču pronalazimo u Atlantiku, Sredozemnom moru, gdje je jedna od najčešćih zvjezdača. Naravno i u Jadranu ih ima. Zvjezdaču nalazimo na dubinama od 1 do 250 m u širokom rasponu staništa, uključujući stjenovita, pjeskovita i blatna dna, te livade morske trave. Iako nekada izgleda da se crvene zvjezdače ne kreću, to nije točno. Kreću se, ali sporo. Pogonski im je mehanizam hidrauličnog tipa (vodožilni sustav). Nožice s papulama služe kao škrge, a sustav protjecanja vode služi i za izmjenu plinova, odnosno disanje. Zvjezdača se pokreće odgurivanjem u valovima stotina tih sitnih nožica kada se napune vodom, a opuštaju kad ona iziđe. Hrane se drugim životinjama, često još sporijima od njih poput školjkaša i ježinaca. Zvjezdače traže plijen pomoću osjetila. Ako im neki grabežljivac pojede krak, zvjezdače ga obnove. U Jadranu živi dvadesetak vrsta zvjezdača. Osim crvene zvjezdače u Jadranu ima: narančasta križalina, bodljikava zvjezdača, kvrgava zvjezdača, petokutna zvjezdača, tvrda ljubičasta zvjezdača, suncotračka sa 8 do 14 krakova, zmijača…
Tihomir TV | CRVENA ZVJEZDAČA - "Traže plijen pomoću osjetila"
Novi video je o crvenim zvjezdačama... 🎞💥
https://youtu.be/uSQSSTDbgy4
Tihomir TV vam donosi kratki video o našem bodljikašu koji traži plijen pomoću osjetila... Zvjezdače (Asteroidea) su razred pokretnih morskih životinja iz ko...
U upotrebi je čak tridesetak imena, od kojih su češće upotrebljavani: orada, podlanica, dinigla, lovrata, ovrata, zlatulja, zlatva, sekulica, štrigavica i dr. Orada je jedna od najplemenitijih vrsta jadranske bijele ribe. Ističe velikom i robusnom glavnom s razvijenim čeljustima i krupnim usnama. U Jadranu se mrijest odvija u prosincu i djelomice u siječnju, na pješčanim terenima. Ima zube za razbijanje školjaka. Hrani se svim vrstama školjaka i puževa, a hrani se i glavonošcima, racima i sl.. Orada je dvospolac. U prvom razdoblju spolne zrelosti je mužjak, a čim pređe težinu od 0,50 do 0,60 kg, pretvara se u ženku i tako ostaje do kraja života. Opjevana je još u vrijeme antičke Grčke zbog veličanstvenih kretnji. Zahvaljujući svom atraktivnom izgledu poznata je i kao "Kraljica mora". Zimi se udaljuje od obale povlači se u duboku vodu jer je osjetljiva na hladnoću. Prva su joj staništa pjeskovita i šljunkovita dna. Preferira dubine od 5 do 10 metara, dublje od 50 metara se ne spušta. Orada je ime dobila po karakterističnoj zlatnoj pjegi. Osim u Jadranu rasprostranjena je po čitavom Mediteranu i istočnom Atlantiku. Vrlo je cijenjena u gastronomiji jer ima najukusnije meso od svih vrsta bijele ribe.
Tihomir TV | ORADA - "Kraljica mora"
New video... Naša kraljica mora... 🐟
https://youtu.be/bHN_-8NJwTQ
Tihomir TV vam donosi kratki video o našoj kraljici mora... U upotrebi je čak tridesetak imena, od kojih su češće upotrebljavani: orada, podlanica, dinigla, ...
Tihomir TV | K***T - "Možemo ga naći po cijeloj hrvatskoj obali"
K***t je morska riba iz porodice kokota (triglidae). Ova riba je jedini primjerak iz svoga roda. Naziva se još kokotić, hrokavica, lastavica. U pojedinoj literaturi može se pronaći podatak da se ova riba službeno naziva lastavica prasica. K***ta možemo naći po cijeloj hrvatskoj obali, najviše u dubokom moru južnog Jadrana, gdje naraste do 60 cm i cca 3 kg. K***t se razmnožava u svibnju odnosno lipnju. Usprkos zamjetnom izlovu ne spada u ugrožene vrste. Izduženog je oblika, velike glave, žarko crveno-narančaste je boje, tijelo mu se sužava prema repu. Oči su mu velike i izražene. Živi na pjeskovitom i muljevitom dnu do 700 metara dubine. Hrani se račićima, puževima, ali i drugim plijenom. K***ta se može pronaći u istočnom dijelu Atlantika. Rasprostranjen je i na cijelom Mediteranu, ali ne i u Crnom moru. Od kokota se može pripremiti brudet ili lešo.
Tihomir TV | K***T - "Možemo ga naći po cijeloj hrvatskoj obali"
Novi video na našem YouTube kanalu... 🐟 ***t
https://youtu.be/nBvrj69ahlA
Tihomir TV vam donosi kratki video o ribi koja živi na pjeskovitom i muljevitom dnu. K***t je morska riba iz porodice kokota (triglidae). Ova riba je jedini ...
Tihomir TV | MORSKA CVJETNICA - "
New Video ... 🎞
https://youtu.be/Q3MCUXdKrG4
Tihomir TV vam donosi kratki video o morskoj biljci koja je dom mnogim sredozemnim ribama, školjki i dr. Ostali naziv morske cvjetnice: posidonija, morska tr...
Tihomir TV | MORSKA CVJETNICA - "Livade posidonije su „tvornice“ kisika"
Ostali naziv morske cvjetnice: posidonija, morska trava, voga, lažina, oceanski poros. Dubina obitavanja su joj od 3 do 50m. Posidonija morska trava koja ima korijen, stabalce i duge tamnozelene listove. Listovi mogu biti širi od 1 cm, a dugački i preko 1 m. Stvara guste zajednice jedinki na morskom dnu. Cvjeta rijetko. Nakon cvjetanja nastaje plod koji je veličine masline i tamno smeđe je boje. Na svakom listu posidonije se može naći preko trideset vrsta alga, a livade su obitavališta, mrjestilišta, rastilišta i hranilišta za više od 100 vrsta riba. Rasprostranjenost joj je pješčano dno. Nalazimo ju Jadranskom i Sredozemnom moru. Endem je Sredozemlja. Livade posidonije su „tvornice“ kisika i područja velike biološke raznolikost. U njima živi više od 20% poznatih sredozemnih vrsta. Jedan četvorni metar ove cvjetnice dnevno proizvede oko 14 litara kisika. U njima žive, mrijeste se, hrane i nalaze sklonište mnoge vrste riba i rakova, od kojih mnoge imaju veliku gospodarsku važnost. Svojim isprepletenim položenim stabljikama i uspravnim izdancima smanjuju odnošenje sedimenta djelovanjem morskih struja, a imaju i važnu ulogu u kruženju hranjivih soli u moru. Zbog različitih ljudskih djelatnosti livade posidonije su vrlo ugrožene i sve više nestaju.
Tihomir TV | BRANCIN - "Najrasprostranjeniji naziv je lubin"
Brancin, tj. lubin pripada obitelji lubina. Uz hrvatsku obalu Jadrana dobio je tridesetak sličnih i različitih imena. Najrasprostranjeniji naziv je lubin. Od češćih imena pojavljuju se agač, levrek, brancin, dut, luben, smudut, morski grgeč i dr.. Naraste do 1 metar duljine, i dostigne težinu od 14 kg. Po svom izgledu brancin odaje da je grabežljivac. Nalazimo ga uzduž čitave jadranske obale i to na svakoj vrsti dna, u mutnom, bočatom i bistrom, slanom moru. Obitava u blizini obale, pretežno na malim dubinama od 2 do 5 metara, iako zna zaći i do 80 metara u dubinu. Po prirodi je mesožder i najrađe jede kozice, mlade ciple, jeguljice, gavune, ali brancin može posegnuti i za algama. Poznat je kao vrlo lukava i oprezna riba. Živi u malim skupinama ili pojedinačno. U vrijeme mriješćenja skuplja se u plove. Mrijesti se krajem jeseni i u prvoj polovici zime. Meso mu je odlična okusa i vrlo je traženo. Od njega se može dobiti dobra riblja juha. Osim u Jadranskom moru, naselja brancina nalaze se uz čitavu obalu Mediterana do istočnih obala Atlantika i sve do obala Sjevernog i Baltičkog mora. Hrvatski Cromaris u čijem je sklopu nekadašnji Cenmar, 2015. je ušao u deset najvećih svjetskih proizvođača brancina.
Tihomir TV | BRANCIN - "Najrasprostranjeniji naziv je lubin"
New video on our YouTube channel...
https://youtu.be/Lj7Q_n9_rwY
Tihomir TV vam donosi kratki video o ribi kojoj je naziv najrasprostranjeniji lubin. Brancin, tj. lubin pripada obitelji lubina. Uz hrvatsku obalu Jadrana do...
Tihomir TV | SALPA - "Jedna od najvećih "vegeterijanaca" Jadrana"
Salpa (Sarpa salpa) je riba koja pripada obitelji ljuskavki (Sparidae). Ostali nazivi su salpuc, salpuša, salpušica, sapa, sapica, sopa i dr.. Salpa je jedana od najvećih „vegetarijanaca“ Jadrana. Pretežno se hrani algama, ali uzima i male račiće što posebno vrijedi za mlade primjerke salpi. Najradije jede one alge koje su za vrijeme oseke bile izložene suncu. Salpa je vrlo društvena riba koja živi u brojnim plovima uzduž hridinaste i šljunkovite obale. Karakteristično je ponašanje salpi u plovi. Pokreti svih riba u plovi su sinkronizirani kao da su koordinirani kretanjem ribe predvodnice. Kada se iznenada preplaše sve salpe se istovremeno pokreću i bježe. Mrijesti se krajem ljeta i početkom jeseni. Salpe u pravilu duže borave u dubljem moru, odnosno oko 40 do 100 metara. Ako moraju prijeći preko dubljeg terena, da bi došle do slijedećeg hranilišta radije će plivati na pola dubine nego uz dno. Salpa je rasprostranjena u čitavom Jadranu, te u Mediteranu, Crnom moru i Atlantskom oceanu. Salpa je jedini predstavnik svog roda Sarpa.
Tihomir TV | SALPE - "Jedna od najvećih "vegeterijanaca" Jadrana"
New video... Salpa je jedna od najvećih "vegeterijanaca" u Jadranu... Tko voli jesti salpe?
https://youtu.be/8Eg_bCC7p_U
Tihomir TV vam donosi kratki video o ribi koja je jedna od najvećih "vegetarijanaca" Jadrana. Salpa (Sarpa salpa) je riba koja pripada obitelji ljuskavki (Sp...
Tihomir TV | ORADA - "Kraljica mora" :: Tihomir TV
Opjevana je još u vrijeme antičke Grčke zbog veličanstvenih kretnji... 🐟
https://tihomir-tv.webnode.hr/l/tihomir-tv-orada-kraljica-mora/
tihomir-tv.webnode.hr U upotrebi je čak tridesetak imena, od kojih su češće upotrebljavani: orada, podlanica, dinigla, lovrata, ovrata, zlatulja, zlatva, sekulica, štrigavica i dr. Orada je jedna od najplemenitijih vrsta jadranske bijele ribe. Ističe velikom i robusnom glavnom s razvijenim čeljustima i krupnim usn...
Tihomir TV | MORSKI JEŽINAC - "Čistač našeg mora"
Ježinci (Echinoidea) su razred bodljikaša najčešće okruglasta, rjeđe srcasta ili pločasta tijela s gornje strane prekrivena pomičnim bodljama. Na Zemlji su se pojavili već u siluru, razdoblju palezoika. Poznato je oko 800 vrsta ježinaca. Oko usta se nalazi i 5 pari usnih nožica koje služe kao kemijska osjetila za izbor hrane. Tu se nalazi i 5 busenastih struktura koje služe za disanje. U 5 pravilnih dvoredova kroz rupice u pločicama prolaze prionljive nožice uz pomoć čijih se ljepljivih vrškova ježinci hvataju za podlogu. Nastanjuju kamenita i pješčana dna, livade morskih cvjetnica. Morski ježinci sebe pokrivaju s kamenjem, ostacima školjaka i ostalim otpadnim materijalima radi kamuflaže. Hrane se algama i uginulim organizmima koje nanose morske struje, pretežno su biljojedi. Prirodni neprijatelji su im ribe, zvjezdače i rakovi. U Jadranskome moru žive vrste poput : dugobodlji morski turban, crni ježinac, pjegavi ježinac, kuglasti ježinac, patuljasti ježinac, hridinski ježinac i dr.
PJEGAVI JEŽINAC
Pjegavi ili ljubičasti ježinac (Sphaerechinus granularis) kojemu su bodlje ljubičaste i kratke (oko 2 cm). Najviše stradaju od nametnika praživotinja, oblića, veslonožaca, vitičara i dr. U Jadranskome moru žive vrste poput : dugobodlji morski turban, crni ježinac, pjegavi ježinac, kuglasti ježinac, patuljasti ježinac, hridinski ježinac i dr. Boravi na pjeskovitom i hridinastom tlu. Zadržava se od 1 do 120 m dubine. Naraste do promjera 13 cm. Hrani se algama i komadima organskog detritusa. U Korčuli je za ovu vrstu ustaljen naziv fratarska ježina. Tamo gdje ima ježinaca, tamo je čisto more... Oni su čistači našeg mora.
Click here to claim your Sponsored Listing.
Tihomir TV
Tihomir TV vam donosi i objavljuje razna interesantna videa o podmorju Kukljice, o ljepotama Hrvatske, Europe.... Pratite našu stranicu i upoznajte sve ljepote naše Hrvatske.
Materijali su namijenjeni profesorima geografije, prirode i sl. za korištenje za rad u nastavi s učenicima.
Follow Tihomir Gržinčić:
Videos (show all)
Category
Contact the business
Address
Zagreb
Trg Sportova 11
Zagreb, 10000
Dom Sportova is an indoor sporting arena, located in Zagreb, Croatia. The venue was built in 1972, o
Zagreb, 10000
Online LIVETV Plus je televizijski kanal čiji se program sastoji od emisija i događanja uživo.
Zagreb, 10000
Stabilan paket sa TV kanalima, kao i filmovima i serijama Koristimo Vlastite aplikacije !!!