Smarter

Iako sektor govedarstva koristi iznadprosječne izravne potpore, značajna prirodna bogatstva i ima dugogodišnju tradiciju, pogođen je jednim od najjačih silaznih trendova proizvodnje u gospodarstvu koji su u zadnje dvije godine dodatno eksplodirali zbog rata u Ukrajini, ali i zbog posljedica korona krize.
Broj goveda je najbolji pokazatelj kretanja oba smjera proizvodnje, a on je u deset godina pao za 5,3 posto.
Više o ovoj temi pročitajte na linku
👉 https://bit.ly/3bOjk1S

STANJE U SEKTORU GOVEDARSTVA: MOŽEMO LI ZAUSTAVITI NEGATIVNE TRENDOVE U PRIMARNOJ PROIZVODNJI MLIJEKA? Sektor stočarstva u Hrvatskoj suočen je sa značajnim strukturnim, tehnološkim i organizacijskim izazovima, kao i nedovoljnom produktivnošću te problemom niske konkurentnosti. Iako sektor koristi iznadprosječne izravne potpore, koristi značajna prirodna bogatstva i ima dugogodišnju tradiciju

Građani su sve više zabrinuti kako će uspjeti osigurati osnovne životne potrebe za hranom i energijom kad cijene svaki mjesec sve intenzivnije rastu. Uz već prije izražen strah zbog nesigurnosti opskrbe hranom i mogućim nestašicama energenata, cijela Europska unija se bori s visokom inflacijom, a u takvim uvjetima je pitanje kuca li nam recesija na vrata. Što kažu naši stručnjaci iz SMARTERa pročitajte u članku->

https://smarter.hr/rast-inflacije-i-cijena-hrane-se-nastavljaju-poljoprivreda-i-proizvodnja-hrane-kljucne-sigurnosne-politike/

Zvjezdana Blažić, stručnjakinja SMARTERA sudjelovala je u emisiji Otvoreno na temu rasta cijena hrane.

“Naša struktura poljoprivrede ovog časa zaista ide u prilog tome da imamo onih proizvoda koji bi u Europi i na globalnom tržištu mogli biti deficitarni, a to su žitarice i uljarice. U tom smislu mi nikako ne bismo smjeli ostati bez tih proizvoda ako ćemo pametno time gospodariti.
U Europi ipak ponekad javljaju nestašice, pa čak i u vrlo razvijenim zemljama poput Njemačke.
Trebali bismo početi razmišljati o tome da štedimo hranu i da je ne bacamo.”

Više doznajte na linku niže

Otvoreno o rastu cijena hrane: Vučković najavila nove mjere za poljoprivrednike U godinu dana u veleprodaji kilogram pšenice poskupio 80 posto, kilogram kukuruza 61, brašno 55 posto skuplje, ulje 50, mlijeko 20, junetina u mesnicama 20 posto. Rast cijena hrane večeras je bio tema HTV-ove emisije Otvoreno, u kojoj je ministrica poljoprivrede Marija Vučković najavila nove mj...

Hrvatska u proizvodnji voća i povrća ima ogromne potencijale obzirom na nisku razinu samodostatnosti proizvodnje te očekivani rast potrošnje u idućim godinama.
Podaci Državnog zavoda za statistiku, o prvoj procjeni proizvodnje voća i povrća, ponovo potvrđuju u kolikoj mjeri je proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj ovisna o klimatskim uvjetima te je prisutna izražena godišnja kolebljivost proizvodnje zbog slabog korištenja suvremenih tehnoloških rješenja, zaštite od tuče i mraza, ali i vrlo malih površina pod navodnjavanjem.
Više pročitajte u članku ->

Pad proizvodnje kod gotovo svih kategorija voća i povrća ponovo pokazao ranjivost sektora poljoprivrede Podaci Državnog zavoda za statistiku, o prvoj procjeni proizvodnje voća i povrća, ponovo potvrđuju u kolikoj mjeri je proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj ovisna o klimatskim uvjetima te je prisutna izražena godišnja kolebljivost proizvodnje zbog slabog korištenja suvremenih tehnoloških r

Kako će se poremećaji opskrbe hrane odraziti u Hrvatskoj, u emisiji Izvan okvira Mašenke Vukadinović, analizirali su stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju iz Smartera Zvjezdana Blažić i predsjednik Hrvatske poljoprivrdne komore Mladen Jakopović.

"Nema straha za žitarice, mljakari i stočari su u problemima, bit će i viškova" Posljedice rata u Ukrajini osjećaju se na više razina - od uzdrmanog energetskog tržišta do izazivanja izbjegličke krize u Europi. Rusija je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda optužena i da je izazvala "globalnu krizu hrane". Rusija i Ukrajina osiguravaju oko 30 posto globalnog izvoza...

U suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu započinjemo jednodnevne seminare na kojima ćemo na pristupačan, fokusiran i stručan način dionicima poljoprivredne djelatnosti u RH prezentirati sve novosti i promjene koje donosi novi Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike EU 👇🏽

SMARTER - započinju edukaciju o Strateškom planu RH u sklopu novog ZPP SMARTER u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu započinje edukaciju o Strateškom planu RH u sklopu ZPP za razdoblje 2023 do 2027 Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike je najvažniji dokument za srednjoročno razdoblje kojim se određuju financijske omotnice, mjere i interv

Rat u Ukrajini uzdrmao je svjetske burze i uzrokovao silovit rast cijene energenata, ali i strahove o mogućoj nestašici hrane. Kako će se zemlje regije snaći u novoj eri ekonomskih odnosa i svjetskog tržišta za Kontekst je dao izjavu naš Denis Matijević. Pogledajte u videu ->

Kolike su robne rezerve u regiji? Kako će se zemlje regije snaći u novoj eri ekonomskih odnosa i svjetskog tržišta?

Konzultatnica Smartera Zvjezdana Blažić sudjelovala na prvom u nizu okruglih stolova Večernjeg lista na temu „Kakvu hranu jedemo – Što donosi strateški plan poljoprivrede RH do 2027. godine u okviru nove Zajedničke poljoprivredne politike EU“. Je li Hrvatska kao dio zajedničkog europskog tržišta sigurno u mogućnosti imati hranu za sve svoje stanovnike – pročitajte u članku.

Ministrica Vučković: Rat u Ukrajini donosi neizbježan globalni rast cijena, no Hrvatska će imati dovoljno hrane Ako je domaći, to je jedna dodana vrijednost za cjelokupni lanac pa makar je i koji postotak skuplji. U konačnici će on, ako će konstantno biti kupovan i ako će rasti domaća proizvodnja, pojeftiniti – i dugoročno biti još jeftiniji – poručio je Jakopović

Naša Zvjezdana Blažić analizirala je što rat na istoku Europe znači za globalni lanac opskrbe hranom i hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju. Više pročitajte u članku.

Ruska invazija na Ukrajinu, "žitnicu Europe" rezultirat će novim, teškim udarom na lanac opskrbe hranom Rat na istoku Europe, u žitnici Europe, donosi snažne poremećaje u opskrbi hranom i neizbježan rast cijena, a globalne cijene hrane već sad se penju na višegodišnje maksimume. Sama najava rata u Ukrajini, od početka godine, već je utjecala na rast cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda -

Razmišljate o osnivanju proizvođačke organizacije?
Prema najavama, Ministarstvo poljoprivrede za razdoblje od 2023. do 2027. godine planira za intervencije za uspostavu proizvođačkih grupa i organizacija ukupno izdvojiti 4,5 milijuna eura. Kako pokrenuti proizvođačku organizaciju i do pojedinih mjera, saznajte u članku 👇🏽

Za pojedine mjere iz EU fondova novac će moći dobiti samo Proizvođačke organizacije. Kako ih osnovati, pokrenuti te potaknuti poljoprivrednike da se udruže? U Republici Hrvatskoj, prema podacima s kraja 2021. godine djeluju 22 priznate proizvođačke organizacije iz 9 sektora koje okupljaju tek oko 700 članova, od ukupnog broj PG koji se kreće oko 170.000. Priznate proizvođačke organizacije djeluju u samo 10 županija smještenih u kontinentalnoj Hr

Ruralna područja suočavaju se s negativnim demografskim kretanjima, a generacijska obnova poljoprivrede predstavlja veliki izazov. Kroz različite potpore želi se potaknuti veće uključivanje mladih u sektor poljoprivrede radi generacijske obnove i ostvarenja boljih gospodarskih rezultata.
Hoće li to biti dovoljno da bi se potaknula generacijska transformacija i veći ulazak mladih u poljoprivredu -> provjerite u članku.👇

Je li podizanje potpora za mlade s 50.000 na 100.000 eura dobar motiv za ostanak u poljoprivredi? Ruralna područja suočavaju se s negativnim demografskim kretanjima, a generacijska obnova poljoprivrede predstavlja veliki izazov. To pitanje se posebno aktualizira nakon objavljenih podatka popisa stanovništava koji je pokazao veliki gubitka stanovnika, posebice mladih, na području županija ko

Konzultantica SMARTERA – Zvjezdana Blažić sudjelovala je u emisiji Plodovi zemlje gdje je govorila o trendovima hrvatske poljoprivrede i što nas čeka u nadolazećim godinama. Cijeli prilog možete pogledati od 21. minute.

PLODOVI ZEMLJE, 9. siječnja 2022. Prošlo je godinu dana od potresa na Banovini. Uoči Nove godine donaciju stočne hrane za Strašnik otpremili su daruvarski poljoprivrednici.Nikad visoke temper...

Na novom Okruglom stolu, 17.12., stručnjaci su se složili kako Hrvatska ima prirodni potencijal za proizvodnju svih vrsta hrane, ali to ipak nije dovoljno. Potrebno je investirati u nove tehnologije, modernizaciju proizvodnje, istraživanje i razvoj, digitalizaciju i podizanje znanja kako bi se potaknula produktivnost hrvatske poljoprivrede. Više o temi na linku⤵

Investicije u poljoprivredu: S boljim programiranjem mjera i fokusiranim proizvodnim ulaganjima do strateškog cilja povećanja vrijednosti proizvodnje Hrvatska poljoprivreda mora povećati svoju produktivnost ako želi konkurirati na EU tržištu. Povećanje produktivnosti i konkurentnost je temelj u borbi za agresivniji nastup na domaćem tržištu, ali još više za izlazak na međunarodno tržište. Iako Hrvatska ima sve prirodne predispozici

SMARTER je jučer u suradnji s Ministarstvo poljoprivrede poljoprivrede organizirao prvi u nizu okrugli stol, pred novo programsko razdoblje ZPP-a i završnu faza izrade Strateškog plana ZPP Hrvatske za razdoblje 2023 do 2027. Tema je bila: „STRATEŠKI PLAN ZPP - KAKO ĆE HRVATSKA IMPLEMENTIRATI ZAHTJEVE ZELENIH POLITIKA EU U EKO SHEME I IAKS MJERE?“
Zaključak stručnjaka pročitajte na linku.

STRATEŠKI PLAN ZPP: KAKO ĆE HRVATSKA IMPLEMENTIRATI ZAHTJEVE ZELENIH POLITIKA EU U EKO SHEME I IAKS MJERE Strateški plan Zajedničke poljoprivrednike politike RH, za razdoblje od 2021. do 2027. godine, trebao bi do konačnog usvajanja, definirati nekoliko ključnih tema među kojima se ističe pitanje kako postići komplementarnosti između poboljšanja konkurentnosti i poboljšanja ekoloških perfor

U pojedinim krajevima Republike Hrvatske postoje svi bitni preduvjeti za uzgoj oraha, od kvalitete zemljišta, nadmorske visine i klimatskih uvjeta, do odsutnosti zagađenja, što je prilika za stanovništvo da ostvari bolje prihode. Kakva je situaciju u svijetu, i što bismo u RH mogli poduzeti da prinos bude veći, pročitajte na linku⤵

PROIZVODNJA ORAHA U REPUBLICI HRVATSKOJ Republika Hrvatska, s preko 8.000 hektara nasada oraha, drži 10% udjela u Europskoj uniji, a tek 0,35% ukupne proizvodnje. Gdje smo pogriješili u stihijskoj sadnji oraha? Poticaji za sadnju oraha postali su sinonim za poticanje poljoprivrede bez proizvodnje. Odobravanje potpora, za barem minim

Stručnjaci SMARTER-a prate kretanje cijena i svjesni smo globalnog rasta cijelu godinu, ipak, koliko će cijene uistinu rasti teško je predvidjeti. Postoje inflatorna očekivanja koja potaknu tržište na podizanje cijena, a ne temelje se na kalkulaciji troškova pa u područjima gdje ne postoji velika konkurencija, moguće je podizanje cijena i iznad opravdanih iznosa. Pozivamo Vas da pročitate cijelu analizu i saznate više o ovoj aktualnoj temi, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijelom svijetu.

Rast cijena hrane nezahvalno je predviđati, ali zabrinjava nas što su najviše u zadnjih deset godina Cijene hrane porasle su u rujnu na svjetskim tržištima drugi mjesec zaredom, dosegnuvši najvišu razinu u deset godina, potaknute poskupljenjem žitarica i biljnih ulja, pokazala je velika analiza agencije Ujedinjenih naroda za hranu FAO koja je objavljena krajem prošlog tjedna. Stručnjaci

Povodom 16. listopada - Svjetskog dana hrane SMARTER je napravio analizu trenutnog stanja na tržištu hrane i koji su to izazovi ispred cijelog svijeta uzevši u obzir nove strategije, klimatske promjene i ekološke ciljeve. Više o svemu na linku⤵

SMARTER ANALIZA POVODOM 16. LISTOPADA – SVJETSKOG DANA HRANE Veliki izazov: Kako uspostaviti ravnotežu između proizvodnje hrane, potreba potrošača, cijena i zaštite okoliša Svjetski dan hrane svake godine se održava 16. listopada, a FAO - Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a, ove godine ga obilježava pod geslom „Budućnost hrane je u naš

Prijedlog Strategije poljoprivrede do 2030. i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, ključni su dokumenti za hrvatsku poljoprivredu, a prošli tjedan ih je usvojila Vlada RH.
Što o tome misle stručnjaci SMARTER-a pročitajte na linku⤵

Strategija poljoprivrede i izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu ključni za snažan zaokret u poljoprivredi Prijedlog Strategije poljoprivrede do 2030., koja za cilj ima povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sa sadašnjih 20 na 30 milijardi kuna godišnje, te prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim bi se ukupno raspoloživo državno poljoprivredn

Pšenica se u posljednje dvije godina pokazala, kao hrvatski izvozni poljoprivredni proizvod, konkurentna i profitabilna. Činjenica je da će pozitivna kretanja cijena stimulirati hrvatske ratare na ponovnu sjetvu pšenice u jesen ove godine, bez obzira što u Republici Hrvatskoj nedostaju prerađivački kapaciteti za pšenicu. Možda možemo u sljedećem razdoblju razmišljati o jačim investicijama u preradbene kapacitete?
Detaljnu analizu pročitajte na linku⤵

UROD PŠENICE U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2021. GODINI Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske objavio je 31.08.2021. Prvu procjenu važnijih ranih usjeva u 2021. godini, koja je obuhvatila izvješće o očekivanoj proizvodnji ranih poljoprivrednih kultura, odnosno pšenice, ječma, zobi i uljane repice. Objavljeni podaci upućuju na smanjenj

Zvjezdana Blažić, stručnjakinja SMARTER-a, napisala je analizu trenutnog stanja krumpira na tržištu za Slobodnu Dalmaciju. U analizi možete pronaći informacije o samoj proizvodnji krumpira u Hrvatskoj, rastu cijena, koje su volatilne i zapravo ovise o odnosu ponude i potražnje.
Za analizu, kliknite na link⤵

Proizvodnja krumpira Proizvodnja krumpira u RH odvija se svake godine na približno 10 000 ha poljoprivrednih površina, a količine proizvedenog krumpira osciliraju i to značajno. Oscilacije u proizvodnji uglavnom su vezane uz vremenske neprilike, budući da su zasađeni ha stabilni. Zadnjih godina bilježimo odličnu

SMARTER je nedavno napravio analizu tržišta maloprodaje hrane za vrijeme COVID-19 pandemije za InStore magazin Croatia. Zaključak je da je nužno podizanje kvalitete proizvoda, kao i proširenje premium asortimana, jer je povećana briga potrošača za zdravlje i način života. Također, potrebna će biti i redefinicija formata trgovina, a uspješnost maloprodajnih lanaca će ovisiti, kao i uvijek, o sposobnosti prilagodbe.
Cijelu analizu možete pronaći na linku⤵

Maloprodaja hrane i COVID-19 kriza Osvrt na rezultate maloprodaje hranom u 2020. godini, nemoguće je dati bez dubinske analize utjecaja koji je kriza izazvana pandemijom imala na poslovanje ove djelatnosti. Još je teže anticipirati hoće li i u kojoj mjeri, promjene u maloprodaji nastale u 2020. godini, doživjeti nastavak trenda

Na tržištu hrane možemo primijetiti trend porasta cijena na koje utječu razna kretanja na globalnoj razini, kao i lokalni čimbenici. Stručnjakinja SMARTER-a Zvjezdana Blažić osvrnula se na trenutno stanje na tržištu, koji su to faktori koji utječu na cijene i možemo li predvidjeti daljnje povećanje. Više o svemu na linku⤵️

Utjecaji na kretanje cijena hrane Na tržište hrane snažno utječe cijeli niz faktora. Nesigurnost je vrlo velika i prognoze o kretnju cijena su jako osjetljive. Teško se mogu sa sigurnošću utvrditi svi utjecaji koji će prevladati na razinu cijena kod nas pa i na tržištu EU. Na kretanje cijena hrane naročito žitarica i

"U poljoprivredi je sve teže pomiriti zahtjeve za proizvodnjom i ekološki pogled na poljoprivrednu proizvodnju.
No, skraćivanje lanaca dobave, sadnja kultura koje su sirovinska baza za prehrambenu industriju je pozitivna, i uz poštivanje agrotehničkih uvjeta proizvodnje više nego dobrodošla za ekonomiju bilo koje zemlje."

Zbog lješnjaka za Nutellu talijanski Ferrero stvorio ekološku bombu Kompanija je krenula s poticanjem sadnje lijeske kako bi smanjila ovisnost o uvozu iz Turske, najvećeg svjetskog proizvođača.Povećanje proizvodnje domaćeg lješnjaka radi smanjivanja ovisnosti o uvozu koje je inicirao talijanski Ferrero pretvara se u ekološki skandal.Kako piše Financial Times...

Naša stručnjakinja za sektor poljoprivrede i prehrambrene industrije, Zvjezdana Blažić u Novom danu govorila je o nizu faktora koji utječu na trenutni poremećaj cijena, od klimatskih promjena do viška novca na globalnom tržištu. Više o svemu na linku⤵️

Ogromne razlike: Nektarine na kontinentu koštaju 15-ak, na obali čak 40 kuna! Podeli:

Vjerujemo kako oblikovanjem vizije, misije i ciljeva te kvalitetnim razvojem strateških i operativnih planova, unutar resursa koji su vam na raspolaganju vaše poslovanje može imati optimalan rast i razvoj. Mi vam možemo pomoći na svakom koraku. Slobodno nam se javite i saznajte kako: https://smarter.hr/

Naša misija je da znanjem i aktivnostima svojih timova stručnjaka, povezivanjem ključnih aktera poljoprivrede i prehrambene industrije i drugih javnosti, utjecajem na kreatore politika potičemo pozitivne poslovne promjene.

SMARTER tim sastoji se od vodećih poljoprivredno-prehrambenih stručnjaka. Analizom vašeg poslovanja kreiramo strateški plan za optimalan rast i razvoj . Javite nam se i zakažite svoj termin sastanka.

Vizija SMARTER-a je održiva poljoprivreda.
Znanjem, aktivnostima i povezivanjem međunarodno priznatih stručnjaka i relevantnih institucija, stvoriti trajne poslovne vrijednosti te time profitabilni sustav upravljanja u poljoprivrednoj i prehrambrenoj industriji.

Stručnjakinja SMARTER-a, Zvjezdana Blažić, napisala je članak za Perspektive na temu opstanka poljoprivrede.
Zaključak je da se na razini EU dogovori odvijaju sporo, a Hrvatska kasni sa svojim strategijama.

Ima li ipak poljoprivreda svijetlu budućnost?

Pročitajte cijeli članak na linku⤵

Perspektive 1-2 2021 Perspektive 1-2 2021

Jučer su stručnjaci SMARTER-a novinarima predstavili svoju analizu „Hrvatska poljoprivreda nakon 8 godina od ulaska u EU“.
Zaključak SMARTER-a je da unatoč vrlo visokim subvencijama te činjenici da je RH isplatila ukupno 33 milijarde kuna potpora u prvom višegodišnjem financijskom razdoblju, vrijednost poljoprivredne proizvodnje je niža nego u godini ulaska RH u EU.

Cijelu analizu možete pročitat na linku⤵

Hrvatska poljoprivreda nakon 8 godina od ulaska u EU U poljoprivredu je otišlo 33 milijarde kuna, a proizvodnja i dalje manja nego prije ulaska u EU. Hrvatska je u prvom višegodišnjem financijskom razdoblju od ulaska u EU isplatila ukupno 33 milijarde kuna potpora, a unatoč vrlo visokim subvencijama, RH, od ulaska u EU do danas, nije uspjela do